KORPORACIJSKA DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Koncept kojim se posljednjih godina promiče sustavno bavljenje etikom poslovanja u svim njezinim aspektima je društvena odgovornost poduzeća (corporate social responsibility - skraćeno CSR). Društvena odgovornost poduzeća se odnosi na proces u kojem vodeće korporacije prihvaćaju odgovornost prema društvenoj i prirodnoj okolini kao dio vlastite strategije i identiteta, uključuju je u vlastite poslovne procese, te redovito izvještavaju javnost o ekonomskim, društvenim i ekološkim posljedicama svog djelovanja.Društvena odgovornost poduzeća nije zamjena zakonodavstva vezanog uz socijalna prava ili zaštitu okoliša. Štoviše, biti društveno odgovoran znači krenuti dalje od prilagođavanja pravnim normama i  ostalim oblicima vanjske regulacije i dobrovoljno zauzeti aktivan stav prema vlastitoj ulozi u društvu. Društveno odgovorna poduzeća definiraju vlastite standarde ponašanja, prate pridržavanje tih standarda i potiču interaktivnu komunikaciju sa širokim krugom partnera. Premda je ova praksa najraširenija u velikim korporacijama, njena osnovna načela primjenjiva su u cijelom gospodarstvu.

PRIMJER IZ PRAKSE: KORPORACIJSKA KULTURA PODRAVKE

Podravka je jedna od vodećih kompanija u jugoistočnoj, srednjoj i istočnoj Europi, sa sjedištem u Koprivnici. Njena tri glavna poslovna segmenta su: prehrana, piće i farmaceutika. Ona ima takvu korporativnu kulturu koja podržava inovativnost, lojalnost, učenje, poduzetnost i želju za pobjedom zaposlenika, zbog čega su njene temeljne vrijednosti: inovativnost, želja za učenjem, poduzetnost, ambicija, pobjednički duh, timski rad i profesionalnost. Vizija Podravke je: ''Biti vodeća prehrambena kompanija po znanju, odnosu s potrošačima i prihodima među kompanijama sa sjedištem u regiji jugoistočne, srednje i istočne Europe te farmaceutska kuća koja prepoznatljivim partnerskim pristupom ostvaruje više.

FUNKCIJA U ORGANIZACIJI ODGOVORNA ZA ORGANIZACIJSKU KULTURU

Ranije organizacijska kultura kao takva nije bila u opisu posla niti jedne funkcije u poduzeću, međutim, danas unutar većine tvrtki postoje odgovorne osobe i za taj segment. To su najčešće osobe odgovorne za odnose s javnošću, tzv. PR menadžer (public relations) ili osoba odgovorna za upravljanje ljudskim potencijalima, tzv. HR menadžer (human resources). 'Korporacijska kultura je jedan od osnovnih pojmova u sustavu odnosa s javnošću, iliti public relations-a. Uspostavljanje visokih standarda korporacijske kulture osnovni je cilj internog PR-a. Korporacijska kultura podrazumijeva vizualne konstante radnog prostora, stil komuniciranja, etičke norme unutar tvrtke, stil lidera, protokol interne međuljudske odnose i komunikacijske simbole te kvalitetu odnosa prema ciljanim skupinama. Rukovođenje može biti autokratsko i demokratsko, a očituje se kroz kvalitetu odnosa menadžmenta i zaposlenih, sustav informiranja, sustav nagrađivanja (i kažnjavanja), osobnu kulturu zaposlenih (moralnost, racionalnost, disciplina). Ponašanje u društvenom okruženju je, također, bitna odrednica korporacijske kulture. To ponašanje se procjenjuje kroz odnos sa ciljnim skupinama (građani, poslovni partneri, mediji, konkurencija i sl.). iskustva u razvijenim zemljama su pokazala da su visoki standardi korporacijske kulture osnovni preduvjet visokog tržišnog pozicioniranja poduzeća.

TEMELJI ORGANIZACIJSKE KULTURE

Organizacijska kultura je jedna od varijabli organizacijskog sustava, koja određuje kako se pripadnik organizacije treba ponašati. Organizacijskom kulturom nazivamo skup svojstava organizacije, njezinu osobnost, sustav vrijednosti i običaja, koji su u interakciji s formalnom organizacijskom strukturom. Može se odrediti izrazima poput: kruta, topla, prijateljska, inovativna ili konzervativna. Učinkovitost organizacije značajno ovisi o organizacijskoj kulturi, koja utječe na način obavljanja poduzetničko-menadžerske funkcije. Organizacijska kultura uključuje učenje i prenošenje znanja, uvjerenja i obrazaca ponašanja tijekom duljeg razdoblja, što znači da je relativno slaba i da se ne mijenja brzo. 'Kulturu se, kad je riječ o organizacijama, može definirati kao opći obrazac ponašanja, zajedničkih uvjerenja i vrijednosti njihovih pripadnika. S. P. Robbins je definirao organizacijsku kulturu kao sustav mišljenja koja međusobno dijele pripadnici skupine i koja jednu organizaciju razlikuju od drugih. Sustav mišljenja je skup ključnih značajki kojim organizacija pridaje vrijednost.

Pozdrav svima! :)

Moje ime je Marija i studentica sam prve godine diplomskog studija na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, smjer menadžment i upravo iz tog razloga sam uzela temu iz tog područja. Tema ovog bloga je Organizacijska kultura i pokušat ću vas što bolje upoznati s tim vrlo važnim područjem u poslovnom svijetu.